Veganstvo – etika saosećanja

DSC_0334Veganstvo znaci buđenje, osvještavanje i izlazak iz magle koja štiti većinu ljudi od patnje životinja i smrti – strave koja se vječno nastavlja samo iz navike, radi ugode i profita. Mnoge vegane taj proces istovremeno uzbuđuje i obeshrabruje. Kao da se bude iz omamljujućeg sna, vegani primjećuju čudesnost i ljepotu živućeg svijeta, njegovu pokretljivost, otpornost i divotu te ga ponovo promatraju očima djeteta.

U isto vrijeme to buđenje je i bolno. Svjesnost nije ograničena samo na privlačne strane života; ona također otkriva ono odbojno i odvratno. Ipak, promatranje široko otvorenim očima omogućuje jasniji pogled na bit života i promovira dubok i smislen unutarnji rast. Ljudi koji se štite od sirove strane stvarnosti nikad u potpunosti ne razviju svoju blagu i suosjećajnu prirodu. Sve dok oštri rubovi tjeskobe sijeku kroz površinski oklop srca, suosjećanje će ostati stran pojam.

Smisao veganskog načina življenja

Kad je srce uznemireno, strasti se uzburkaju, pa ne čudi da mnogi novi vegani uplove u takav životni stil s osvetom na umu. Koja zdrava, suosjećajna osoba, jednom osviještena, ne bi izrazila svoj bijes zbog nemilosrdne prijevare i učestalih nepravda koje služe kao gorivo moderne ekonomije? Međutim, uronjeni u ekstazu, mnogi novi vegani smetnu s uma pravi cilj veganstva. Blago buđenje može dovesti do opsjednutosti ako se zaboravi činjenica da je suosjećanje, a ne savršenstvo, smisao veganskog življenja. Naš svijet nije idealan. Stoga je rad na pokušaju postizanja nemogućeg iscrpljujuć i može dovesti do očaja ili napuštanja veganskog načina života.

Poput križarskog rata, istrebljenje i najmanjih ostataka životinjskih proizvoda iz našeg života je besmisleno, jer u modernom društvu to jednostavno nije izvedivo. Dijelovi životinjskih tijela, otpaci ili nusproizvodi postoje praktično u svakoj stvari. Ako se pozornost vegana usmjeri na uklanjanje i najmanjeg životinjskog sastojka iz svake javne i privatne stvari, neće ostati ni vremena ni snage za fokusiranje na edukaciju i ostale aktivnosti koje bi mogle biti znatno produktivnije.

Ako nije moguće u potpunosti očistiti naše živote od životinjskih proizvoda, ima li smisla onda očistiti ga samo djelomično? Ima li veganstvo uopće smisla?

Vegani su pioniri u ostvarenju revolucionarnog pogleda na život, pogleda koji svijet još nije spreman prihvatiti. U svim uspješnim društvenim pokretima napredne ideje uvijek su nailazile na otpor. Nijekanje i protivljenje se očekuju, možda čak i prizivaju, jer oni su nužni preduvjeti za promjenu. Uspjeh se ne može uvijek mjeriti ostvarenjem krajnjeg cilja; rijetki aktivisti zapravo dožive ostvarenje svojih ciljeva. Formuliranje koncepata i pokretanje strategija su geneza kulturalne promjene i nezamjenjiv su dio pokretanja trajne transformacije, iako se nagrade, barem na površini, ponekad cine neznatnima.

Kodeks veganske etike

U kodeksu veganske etike koju smo razvili Stanley M. Sapon i ja, a koji je prvi put objavljen u knjizi The Vegan Sourcebook, navedeni su osnovni principi veganskog životnog stila, a slijede ih neki primjeri kako vegani ostvaruju te principe u svakodnevnom životu:

– Vegani su osjetljivi na slučajeve patnje; stoga vegani odbacuju radnje koje nanose bol osjećajnom, pokretnom živom biću, bilo životinji bilo čovjeku, bilo namjerno bilo nesvjesno.

– Vegani cijene jedinstvenost svih oblika života; stoga vegani nastoje izbjeći svjesno uništenje biljnog svijeta i iskorištavanje fizičke okoline na način koji ugrožava lokalne ili globalne ekosustave.

– Vegani osuđuju nasilje; stoga vegani nastoje riješiti fizičke i društvene izazove na promišljen, blag, suosjećajan, obazriv i pravedan način.

– Vegani šire principe solidarnosti; stoga vegani streme k aktivnoj dobrobiti, sudjelujući u humanitarnim akcijama i činima milosrđa.

Postoji više načina na koje vegani pokazuju svoju predanost ovom etičkom kodeksu: oni biraju isključivo biljnu hranu; uskraćuju svoju ekonomsku i moralnu potporu tvrtkama koje iskorištavaju ili zlorabe životinje ili ljude; izabiru materijale i proizvode koji ne uništavaju i ne remete živote osjećajnih bića; aktivno odbacuju upotrebu živih bića kao instrumenata ili materijala za obrazovanje, znanstvena istraživanja, zabavu ili druge utilitarne svrhe; nastoje riješiti sukob s pomoću razumijevanja, poštovanja i nenasilnih metoda. Sami pristupi veganstvu razlikuju se kao i sami vegani. Ne postoji najbolji način da se postane vegan. Sve ovisi o vašoj razini predanosti i motivacije, kao i o načinu koji je vama najugodniji. Za mnoge ljude, jednom kad otkriju stvarnost koja se krije iza njihove prehrane i postanu svjesni široko rasprostranjene upotrebe životinjskih proizvoda u ostalim područjima svakodnevnog života, ne ostaje drugog izbora osim da naprave brzu i potpunu promjenu na veganstvo. Drugi ljudi više vole sporiju promjenu koja im omogućuje da isprobaju vodu prije nego što skoče u nju.

Svjesan odabir nenasilja

Kada se etički vegetarijanci suoče s moralnim nedostacima konzumacije jaja i mliječnih proizvoda, često je to dovoljno da ih potakne da postanu vegani preko noći. Proizvodnja jaja i mlijeka uzrokuje isto toliko patnje, ako ne i više, kao i proizvodnja mesa, zato jer se patnja životinja produljuje kroz znatno dulje razdoblje prije nego što ih se odvede na prijevremeno i brutalno klanje. Za mnoge vegane barbarstvo koje prati te industrije čini upotrebu jaja i mlijeka jednako odbojnim kao i upotrebu mesa. Stoga vegetarijanska dijeta koja uključuje te proizvode i nije baš neki korak naprijed što se tiče suosjećanja kao što mnogi ljudi misle.

Realno govoreći, većina ljudi prođe kroz više faza na putu prema veganstvu. Obično je prehrana prvo područje promjene, s time da su mliječni proizvodi često zadnja prepreka, nakon mesa i jaja. Ovaj proces eliminacije može trajati danima, tjednima ili mjesecima, ovisno o volji svakog pojedinca. Ljudima koji su vegetarijanci u trenutku kada odluče postati vegani možda će biti malo lakše nego nevegetarijancima, zato jer su se već privikli na alternativne načine prehrane. Ipak, ovime ne impliciram da je potrebno ili čak važno da se postane vegetarijanac prije prelaska na veganstvo. To je jednostavno uobičajen uzorak. Ono što je dobro za nekog drugog ne mora biti dobro za vas. Napredujte svojim vlastitim tempom entuzijazmom koji odgovara vašem stupnju zainteresiranosti i osobne predanosti. Postoji posebno zadovoljstvo povezano s veganskim načinom života koje se gotovo nigdje drugdje ne može postići. Zato jer ne postoji sukob savjesti, vegansku praksu prati neopisiv unutarnji mir. Ova smirenost je izravna posljedica primjenjivanja svjesnog suosjećanja i izabiranja životnog stila ispunjenog etičkim skladom. Tako vegani mogu slobodno iskusiti suosjećanje i obostrano poštovanje prema svim oblicima života, jer ne postoji iluzorna linija koja bi razdvajala naša bića. Vegani priznaju da je životna sila u ljudima ista ona životna sila koja prebiva u svim živim bićima. Mi smo jednaki u tom pogledu; mi smo u srodstvu. Zrak, vodu, zemlju i nebo dijele svi koji nastanjuju ovaj djelić vremena i prostora. Spoznaja koja izaziva divljenje!

S engleskoga preveo Ozren Ćuk.

Ulomak iz knjige Being Vegan, Lowell House, Los Angeles, 2000.

Tekst je prvobitno objavljen u magazinu Zarez  

Fotografija: Predrag Momčilović